mts_logo
  • Ture
    • Jednodnevni izleti
    • Višednevni izleti
    • Paketi
    • Vip ture
    • Garantovane ture
  • MICE
  • Rent a car
  • Luxury & concierge
  • Avio karte
  • O Crnoj Gori
        • Ekstremne Avanture
          Nacionalni parkovi
          Gradovi
          Ekstremne Avanture

          Popularne Avanture

          Pogledaj sve

          Skijanje na vodi

          Bungee jumping

          Mountain biking

          Snowboarding

          Planinarenje

          Ronjenje

          Paraglajding

          Nacionalni parkovi

          Popularni Nacionalni Parkovi

          Pogledaj sve
          durmitor Skadarsko jezero lovcen
          Gradovi

          Popularni Gradovi

          Pogledaj sve

          Herceg Novi

          Kotor

          Tivat

          Podgorica

          Nikšić

          Žabljak

          Budva

          Ulcinj

          Cetinje

  • O Crnoj Gori
    • Ekstremne avanture
    • Nacionalni parkovi
    • Gradovi
    • Zdravstveni turizam
    • Vjerski turizam
  • Blog
  • Crnogorski
    • English
    • Crnogorski
Search
Close
Kontakt
Osnovne informacije

O gradu

Plužine zahvata prostor od 858 km2, podijeljena je na šest Mjesnih zajednica i sastoji se od oko 60 sela i zaseoka. Ovaj prostor je nepravilnog elipsastog oblika, a duža osa je meridijanskog pravca. Granice opstine su pretežno prirodne, pa se opština relativno jasno diferencira u odnosu na susjedne opštine. Ovu granicu na sjeveroistoku čini tok rijeke Tare (nizvodno od sela Nikovica). Granica opštinskog područja potom vodi vrhovima Vučeva, tj. Razvođem između rijeka Pive, Drine i Sutjeske. Na sjeverozapadu granično područje opstine čine vrhovi Bioča, južni ogranci Volujaka. Ovo je izrazito visoko zemljište, sa vrhovima preko 2300 m. Jugozapadnu granicu prema Gatačkom polju i južnije prema Nikšiću čine vrhovi Ledenice, Babin Vrh, Smrčeva Glava i Gola Strana. To su vrhovi pretežno iznad 1500 m.

Istočnu granicu opštine čini otoka Sušičkog jezera na Durmitoru, koja se može smatrati i graničnom linijom visoke planinske durmitorske i pivske zone.
ISTORIJA
 
Prema istorijskim podacima Piva je kao jedna od slovenskih župa bila u sastavu prve srpske države zajedno sa oblastima oko Tare i Lima koja se formirala u IX vijeku.
 
Piva kasnije ulazi u sastav Zetske države – u X vijeku. Od Nemanjina vremana pa sve do raspada Dušanovog carstva Piva je ponovo u sastavu srpske države, a zatim u sastavu države velmože Nikole Altomanovića, pa bosanskog kralja Tvrtka I, onda velmoža Sandalja Hranića i najzad Stjepana Vukčića-Kosače ( Herceg Stjepan).
 
O zbivanjima na ovom području iz doba Hercega Stjepana sačuvalo se sve do sada niz interesantnih predanja i legendi. Sama prijestonica Hercega Stjepana bila je utvrđeni grad Soko u Pivi iznad Šćepan Polja. Osim ovoga on je u Pivi imao još jedan utvrđeni grad Tabangrad, iznad današnjeg sela Stabana.
 
Zidine Hercegovih gradova u Pivi, Sokola i Tabangrada, još odolijevaju vremenu. Osim toga uspomena na Hercega čuva se u nazivima nekih mjesta kao sto su Hercegova strana i Hercegovi vinogradi. Međutim ime Šćepan Polja nije nastalo po Hercegu Stjepanu, već se tako zvalo i prije njega po crkvi posvećenoj sv. Stjepanu.
 
Piva je u to doba predstavljala vrlo značajnu i u neku ruku središnu oblast jedne prostrane države koja je obuhvatala : Tođevac ( lijevo od rijeke Sutjeske ), Foču, Goražde, Prijepolje, Pljevlja, Nikšić, Kluč ( kod Gacka ), Trebinje, Klobuk, Blagaj ( kod Mostara ), Herceg Novi, Risan i mnoge druge oblasti i gradove. Zato je i saobraćaj kroz nju tada bio veoma živ. Dolazili su dubrovački i drugi primorski trgovci, donosili gradsku robu, a odgonili stoku, vosak i dr. Iz Pive se tada izvozila i ruda, vjerovatno ruda bakra, jer skorašnja istraživanja ukazuju na to da se na Šćepan Polju, oko Crkvica i Mratinja nalaze tragovi nekadašnjih rudarskih radova.
 
Za turskog vremena Piva je uživala dosta široku plemensku autonomiju i time se njen status bitno razlikovao od statusa ostalih plemena i krajeva pod Tucima. Piva je stalno imala svog vojvodu i seoske knezove koji su vršili skoro svu upravnu i sudsku vlast, a birao ih je narod na plemenskom odnosno na seoskim zborovima. Interesantno je da je ovakav izbor pivskih vojvoda potvrđivao posebnim ukazom sam turski sultan, što govori o visokom stepenu autonomije.
 
Pa i pored takvog statusa, Pivljani su vrlo često ustajali protiv turske vlasti. Prvi od većih ustanaka u ovim krajevima planuo je krajem XVI vijeka pod vođstvom vojvode Grdana. Poprište ovog ustanka pored Pive bio je i kraj oko Nikšića. Kasnije sredinom XVII vijeka, iz borbi protiv Turaka izrasta jedna od najvećih figura oslobodilačkog otpora u ovim krajevima, harambaša Bajo Nikolić – Pivljanin, koji 1685 godine gine na Vrtijeljci braneći Cetinje.
 
Najveći i poslednji ustanak protiv turske vlasti bio je 1875 godine ( Nevesinjska puška ). U ovom ustanku posebno se istakao Lazar Sočica, kasnije pivski vojvoda, koji je bio jedan od najviđenijih vođa ustanka. Ovaj je ustanak obuhvatio, pored čitave Hercegovine, i neoslobođene krajeve Crne Gore. Poslije ovih borbi, odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine Piva ulazi u sastav Knjaževine Crne Gore.
 
Tokom prvog svjetskog rata ponovo se tradicionalna privrženost Pivljana slobodi izražava u komitskim četovanjima protiv fašističke okupacije.
 
Tokom najdužeg perioda u staroj Jugoslaviji Piva je imala dvije opštine : župopivsku, sa sjedištem na Goransku i planinopivsku, sa sjedištem na Trsi.
 
U NOB-u od 1941-1945 godine Piva je bila poprište velikih bitaka, naročito 1943 godine, u danima pete neprijateljske ofanzive.
 
Tokom pete neprijateljske ofanzive 1943 godine, stanovništvo Pive bilo je izloženo zvjerskom teroru neprijateljske vojske, zloglasne njemačko-ustaške divizije ”Princ Eugen”. Samo u mjestu Dola iznad sela Miljkovca Nijemci su odjednom pobili oko 400 ljudi, žena i djece.
KULTURA
 
Od značajnijih kulturno – istorijskih spomenika na ovom području treba pomenuti: Pivski manastir, Gradine, Crkvišta, stara groblja kao i spomen obilježja iz novije istorije. Ipak od svih najznačajniji kulturno – istorijski spomenik na ovom području je Pivski manastir.
 
Pivski manastir se nalazio iznad same rijeke Sinjca, a njegova izgradnja počela je 1573 godine i trajala sve do 1586 godine. Podigao ga je tadašnji hercegovački mitropolit, kasniji pećki patrijarh Savatije. Izgradnjom HE ” Piva ” manastir je kamen po kamen prenesen na sadašnju lokaciju. Njegova bogata riznica i dobro očuvanih 1260 m2 fresaka svjedoče da se tu nekada nalazilo crkveno i duhovno središte koje je zračilo na širem prostoru.
 
Aktivnosti iz domena kulture su skromne i na razini su ukupnog razvoja.
 
U naselju Plužine postoji Dom kulture šireg sadržaja. Veličine je oko 720 m2, savremen i zadovoljava potrebe stanovništva grada. Raspolaže sa bioskopskom salom, bibliotekom, TV salonom i klubom za mlade.
 
Na ruralnom području ovi sadržaji su dosta skromni kao i aktivnosti. Najrasprostranjeniji oblik kulturnih zbivanja su povremena okupljanja mještana u Domovima omladine izgrađenim u više sela ovog kraja. Ovi Domovi su u principu višenamjenskog karaktera i vrlo su važni za ruralno područje, jer predstavljaju jedina mjesta okupljanja stanovništva.
 
U okviru Doma kulture u Plužinama postoji i radi amatersko kulturno umjetničko društvo ” Piva ”, koje svojim aktivnostima značajno doprinosi razvoju kulture ovog kraja. Takođe svojim učešćem i na manifestacijama van ove opštine doprinosi upoznavanju sa običajima, tradicijom i kulturom ovog kraja.
 

Od kulturnih manifestacija koje se održavaju svake godine na ovom prostoru izdvajamo:

•   Pjesnička riječ na izvoru Pive,

•   ”Tara bez granica” i
•   Dani planinskog cvijeća.

Prijavi se

Prijavite se kako biste dobili ažurirane informacije.
loader

mts_logo_white

Montenegro Tourist Service vaš pouzdan partner već 15 godina.

Meni
  • O nama
  • O Crnoj Gori
  • Uslovi za ulazak
  • Karijera
  • Kontakt
Kontakt
  • Lamela 7 Studentska, Podgorica 81000, Montenegro
  • info@booking.me
  • +38269 665 512
Facebook-f Instagram Linkedin Youtube
Copyright © 2022 MTS, Sva prava zadržana.