Jedan je od retkih mediteranskih gradova koji je do danas sačuvao svoj fortifikacioni sistem . Kotorski bedemi su jedan od glavnih motiva i razloga za upis ovog grada i njegovog kulturno – istorijskog područja na Listu svetske prirodne i kulturne baštine UNESCO , 1979. godine . Fortifikacioni sistem tvrđave i bedema nije nastao odjednom već se razvijao vekovima . Zidine su dugačke 4,5 km , visina na pojedinim mestima dostiže i do 20 m , a debljina im varira od 2-16 metara . Na 260 m nadmorske visine nalazi se tvrđava San Giovanni na čijoj osnovi ima tragova ilirskog doba.
Glavna gradska vrata
Danas se u Kotor može ući kroz troje gradskih vrata od kojih su glavna morska vrata , koja su u današnjem obliku potiču iz XVI veka . Izrađena su za vreme mletačkog providura Bernarda Renijera . Nekada se more nalazilo sve do ulaza , odnosno do samih morskih vrata . Građena su u renesansno-baroknom stilu o čemu svedoči stub i luk u Bunjato tehnici .
Vrata su okružena masivnim kamenim blokovima , do njih su kameni stubovi takođe sastavljeni od masivnih kamenih blokova . Ulazeći kroz Morska vrata prolazimo kroz zasvedeni prolaz . Na desnoj strani nalazi se gotički reljef iz XV veka koji prikazuje Bogorodicu sa Hristom , na levoj strani je Sv. Tripun sa modelom grada , a na desnoj Sv. Bernard koji drži hostiju.
Pored glavnih gradskih vrata , u grad se može ući i kroz severna i južna gradska vrata . Severna gradska vrata su znatno manja od morskih vrata . Sagrađena su u spomen neuspelog napada na grad turskog admirala Hajrudina Barbarose 1539. godine . Južna gradska vrata ili vrata od Gurdića nisu imala samo jednu kapiju kao morska i severna vrata , već čitav sistem od tri pojasa kapija iz raznih perioda gradnje.
Glavni gradski trg
Trg od oružja je ujedno i najveći gradski trg. Svoj naziv dobio je zbog činjenice što su se ovde u mletačko doba opravljala i skladištila oružja , a posebno u Arsenalu . Na njemu se nalazi Toranj za sat , Providurova(kneževa) palata , zgrada Arsenala , Napoleonovo pozorište i kula gradske straže.
Toranj za sat
Toranj za sat je jedan od simbola grada Kotora . Zauzima centralno mesto na trgu od oružja , nasuprot glavnih gradskih vrata . Toranj je nastao 1602. godine , ali se pretpostavlja da građevina nije bila završena u vreme potresa 1667. godine , pošto se Kula tada znatno nakrivila prema zapadu i moru . Kasnije se pokušavalo daljim zidanjem ispraviti ovaj nedostatak ali se toranj nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine ponovo iskrivio . Toranj za sat je građen jednim delom u zrelo baroknom stilu , dok severnu i istočnu fasadu karakteriše gotički stil.
Ispod tornja od sata nalazi se Stub srama . Jedan od načina kažnjavanja karakterističnih za Kotor je bilo postavljanje okrivljenog ispred stuba srama , kako bi svi građani saznali za njegov prestup.