Živopisno i po mnogo čemu jedinstveno Skadarsko jezero nalazi se u zetsko-skadarskoj kotlini, održavajući rijekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem, od kojeg ga je u dalekoj prošlosti odvojio lanac visokih planina.
Sa površinom od 370 do 530 km2, zavisno od vodostaja, predstavlja najveće jezero na Balkanu. Crnoj Gori pripadaju 2/3 jezera, dok je 1/3 na teritoriji Albanije. Crnogorski dio jezera sa priobaljem, površine 40.000 ha, proglašen je nacionalnim parkom 1983. godine.
Skadarsko jezero se odvaja od ostalih nacionalnih parkova kao područje sa izrazitim limnološkim karakteristikama, izuzetnim bogatstvom ornitofaune i ihtiofaune i bujnom vegetacijom močvarnog tipa. Predstavlja jedan od najinteresantnijih biotopa ovog područja.
Samo jezero je kriptodepresija, što znači da se neki djelovi njegovog dna nalaze ispod nivoa mora. Takva mjesta nazvana su sublakustrični izvori ili oka. Ima ih oko 30. Najdublje „oko” je Raduš dubine 60 m, a po nekim podacima je i dublje, dok je prosječna dubina jezera oko 6m.
Njegove obale su razuđene i bogate brojnim zalivima, poluostrvima i rtovima, većinom močvarne, obrasle širokim pojasom trske. Biljni svijet je bogat i raznovrstan. Pored živopisnog barskog bilja, posebno je interesantna kasoronja Trapa longicarpa ssp. scutariensis, dok bistru vodu krase i u velikom dijelu prekrivaju bijeli i žuti lokvanji. Jedino je dio južne obale kamenit i čuva reliktne šume kestena. Brojna su mala ostrva, tzv. gorice. Niska su, kamenita i obrasla lovorikom, bršljanom, divljim narom i šibljem.
Kao značajno stanište vodenih ptica Skadarsko jezero je Ramsar konvencijom 1996. godine upisano u Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja.
Zahvaljujući prvenstveno očuvanju ekosistema i usljed nepristupačnosti nekih djelova jezera, naročito uz njegovu sjevernu močvarnu obalu, Skadarsko jezero je „ptičji raj” za čak 264 vrste ptica, od kojih su mnoge prorijeđene i ugrožene. Rijedak kudravi pelikan Pelecanus crispus je postao zaštitni znak jezera i nacionalnog parka.
O bogatstvu i raznovrsnosti ihtiofaune govore podaci da u vodama sliva Skadarskog jezera živi 48 vrsta riba, dok je u vodama koje zahvata nacionalni park nastanjeno 39 vrsta od ukupno 44 do sada registrovanih. Pored autohtonih vrsta, kakve su krap (Cyprinus carpio) i ukljeva (Alburnus alburnus alborella) interesantno je prisustvo i nekih morskih, kao što su jegulja, cipol, skakavica i kubla.
Mnogobrojni kulturno-istorijski spomenici: arheološka nalazišta, manastirski kompleksi i utvrđenja, razbacani u širokoj lepezi u basenu Skadarskog jezera, govore da je još u XIV i XV vijeku ovo područje bilo značajno kulturno središte.
Izuzetnu grupu kulturnog nasleđa čini tradicionalno narodno graditeljstvo, stara nenaseljena i zapuštena ribarska naselja, smještena na samoj obali Jezera, Raduš, Krnjice, Poseljani, Karuč, u kojima se nekada stanovalo i živjelo od ribarenja.
Sadrži prirodnjačku zbirku; salu za projekcije; etno-sobu; salu za sastanke u kojoj se mogu organizovati sastanci, seminari, radionice i suvenirnicu.
U Centru se izvodi škola u prirodi, u saradnji sa osnovnim i srednjim školama. Stručni saradnici drže prezentacije o prirodnim i kulturnim vrijednostima zastupljenim u nacionalnim parkovima zainteresovanim posjetiocima, a kada je u pitanju školska populacija vode računa o njihovom uzrastu i interesovanju. Ovom prilikom pozivamo predstavnike škola da nam se jave radi dogovora oko termina posjete.
Niti istorijskog trajanja protkane različitim kulturama i civilizacijama, ostavile su tragana cjelokupni život Crnogorskog naroda. Sve to zajedno čini bogato, jedinstveno i specifično kulturno-istorijsko i etnografsko nasleđe. Izloženi predmeti daju sliku kulturne tradicije na području sva četiri nacionalna parka: Skadarskog jezera, Lovćena, Biogradske gore i Durmitora.
Radno vrijeme centra: tokom ljetnje turističke sezone – od 8 h do 19 h, svaki dan uključujući subotu i nedjelju; van sezone od 08 h do 16 h osim subotom i nedjeljom.
Dva Centra za posjetioce su otvorena tokom ljeta 2007, jedan na lokalitetu Murići, a drugi u Rijeci Crnojevića. Centar je sastavljen od četiri drvene kućiće smještenih iznad Jezerske vode.
Centar za posjetioce u Donjim Murićima sadrži izložbene postavke sa tri odvojene tematske cjeline posvećene maslinarstvu i privređivanju.
Narodno stvaralaštvo odlikuju predmeti tekstilnog rukotvorstva na kojem se ispoljavalo majstorsko umijeće i kreativnost vrijednih žena ovog kraja, koje su tkale na razbojima razne tkanine od sukna i platna, odjevne predmete za svakodnevnu i prazničnu upotrebu, nošnju i drugo.
Raznolikost narodne umjetnosti dopunjuju i drveni predmeti. Među njima se posebno izdvajaju škrinje i kolijevke slikane bogatim koloritom sa različitim biljnim i geometrijskim ornamentima. Privređivanje u Krajini predstavljeno je alatkama i predmetima vezanim za tradicionalni način obrade zemlje i rada u polju, pčelarstva, ribolova, uzgoja duvana, mljevenja žitarica i nošenja tereta i vode sušnim krajinskim stazama. Tema o maslinarstvu obrađena je kroz priču o maslini, njenom istorijatu i simbolici – simbolu mira, postojanosti i mudrosti. Maslinarstvo Krajine prikazano je tekstovima i fotografijama viševjekovnih, već zaboravljenih uljanih mlinova Donjih Murića i susjednog sela Bese, kao i originalnim djelovima stare prese za cijeđenje maslina iz ovog kraja. Tu je i nezaobilazna amfora i kameno pilo u kojima se čuvalo maslinovo ulje u mnogim djelovima Mediterana gdje se ova drevna biljka uzgajala. Centar za posjetioce u Rijeci Crnojevića, smješten u drvenim kućicama na obali rijeke pored starog mosta, tematski je vezan za ribolov i plovidbu na Skadarskom jezeru i priču o samom naselju Rijeci Crnojevića.
U svim centrima osoblje NP će vam pružiti potrebne informacije vezane za eksponate, a direktan kontakt sa prirodom I kulturom Skadarskog jezera možete ostvariti kroz tematske aktivnosti.
Skadarsko jezero predstavlja bogatu riznicu kulturno-istorijskog nasleđa, nastalog u burnim vremenima od praistorije do naših dana. Na ovom pitomom i plodnom području smenjivale su se mnoge civilizacije – ilirska, helenistička, rimska, kao i moćne dinastije Vojislavljevići, Nemanjići, Balšići, Petrovići u vrijeme svog višedecenijskog bitisanja. Različita istorijska strujanja ostavila su ovdje vidne tragove materijalne kulture u mnoštvu arheoloških lokaliteta, utvrđenja, srednjovjekovnih crkava i manastira, kao i autentičnog narodnog graditeljstva: starih puteva i vodenica, jedinstvenih priobalnih ribarskih naselja, koje vijekovima zapljuskuju vode Skadarskog jezera.
Krstarenje brodovima obuhvata obilaske i posjete manastirima, crkvama kao i starim seoskim jezgrima, ribarskim kućama, mlinovima…
Sa 281 vrstom ptica, Skadarsko jezero je najveći ornitološki objekat u Crnoj Gori. Četiri tornja za posmatranje ptica na Stanaju, Radušu, Plavnici, Žabljačkim livadama i osam organizovanih tura za posmatranje ptica je više nego atraktivna zona za posmatrače ptica i ljubitelje prirode. Na jezeru gnijezdi više od 70 vrsta ptica, od kojih se posebno ističu: Pelecanus crispus, i phalacrocorax pygmeus… Ovo jezero je jedno od najvećih zimovališta ptica na Mediteranu. Postoji 5 ornitoloških rezervata na Skadarskom jezeru: Manastirska tapija, Grmožur, Omerova gorica, Crni žar, Pančevo oko.
Posebno interesantan motiv za posjetu jezera predstavlja Obodska pećina koja se nalazi na izvorištu Rijeke Crnojevića. Na prostoru sela Trnovo se nalaze takođe Grbočica, Bobošuta i Ispila.
Manifestacije čine dio ponude područja nacionalnog parka Skadarsko jezero. Brojne su i svake godine privlače sve više učesnika.
Dan ekoturizma – NP „Skadarsko jezero” se održava u junu kada se prezentuje turistička ponuda Skadarskog jezera.
Trofej „Skadarsko jezero” – 13. jula organizuje sportsko ribolovno društvo u saradnji sa NP; međunarodnog karaktera.
Dani ekologije, turizma, kulture i sporta se održavaju u više mjesta Skadarskog jezera (Plavnica, Murići, Rijeka Crnojevića, Žabljak Crnojevića) u julu, avgustu i septembru.
Susreti poljoprivrednika ‘„Vinogradara, voćara i pčelara” u Virpazaru – septembar,
„Festival vina i ukljeve” okuplja mještane koji izlažu svoje proizvode. Festival je i takmičarskog karaktera i održava se u novembru – decembru.
Zaljubljenici u prirodu, ekolozi i planinari na teritoriji NP mogu organizovati izlete. Staze su dobro markirane sa info-tablama.
Preporučujemo stazu koja ide od sela Vranjine do istoimenog brda koja traje jedan sat. Izvanredan pogled se pruža sa brda na Skadarsko jezero. Jedan krak staze prolazi kroz i blizu manastira Vranjina (XV vijek).
Planinska staza ide od vrha Rumije (1595m visoka) odakle se prelijepi pogled pruža na Skadarko jezero i Jadransko more sa vrha Rumije. Traje 4 sata.
Interesantna rekreativna staza prolazi pored Štamparije Obod na Rijeci Crnojevića doObodske pećine. Traje 2 sata.
Tokom ljetnje sezone otvoren je konjički centar na Skadarskom jezeru, kod Virpazara, gdje možete osjetiti čari jahanja u prirodi. Jahati stazama u prirodi uz jezero i slušati cvrkut rijetkih ptica je neponovljivo iskustvo.
Vještačka i jedriličarska regata
Akvatorijum jezera je veoma pogodan za sportske treninge i veslačke i jedriličarske regate tokom čitave godine.
Jedrenje na dasci
Skadarsko jezero je idealno za ovaj sport.
Ribolovna sezona
Ribolovna sezona na Skadarskom jezeru traje od 1. juna do 15. marta za šarana i druge vrste, izuzev ukljeve.
Montenegro Tourist Service vaš pouzdan partner već 15+ godina.